top of page
OraRoa

Te tūto’o

« E aha tōna ma'i ? E tūto'o »

I Porinetia nei, ‘ua tāpa’ohia e 50 ‘aore rā 60 rahira’a feiā e tūto’o tō rātou, i te matahiti hō’ē. Te mau fāito matahiti ato’a. Noa atu e 4.5% noa o te mau tamari’i i raro te matahiti i te 15, i te matahiti 2018, ‘ua ravehia mai i te ‘āva’e Tiunu 2019 ra i te tahi ‘arora’a i teie ma’i, nō te rahi ho’i o te feiā ma’i.


Tuberculose

Nō roto mai te tūto’o i te iroiro parauhia bacile de Koch.

E’ita rā te mau ta’ata ato’a o tei ūhia i teie iroiro e ro’ohia i te tūto’o.


Nehenehe teie iroiro e vai noa i roto i te tino ma te ha’utii’ore. Hō’ē huru ē tē ta’oto ra, e’ita īa e ma’ihia. Tē vai ora noa ra ! e parauhia te ha’apē-hunara’a o te tūto’o ITL. I taua taime ra, e ‘aifāitora’a te tupu mai i roto i te pārurura’a o te tino o te ma’i ‘e te mau iroiro.





‘aita e tāpa’o e ‘itehia i ni’a i te ta’ata ma’i, e’ita ato’a īa te ma’i e pe’e. E vai tau matahiti teie ITL i roto i te ta’ata.

Te feiā e ro’o-‘ōhiehia i teie ma’i, te feiā īa e ‘ua paruparuhia te pārurura’a o te tino, nā roto i te ‘orera’a e tamā’a, nā roto i te ‘ōmaha tihota, nā roto i te puhipuhira’a i te ‘ava’ava, ‘e tae noa atu nā roto i te ma’i pūrumu VIH ‘aore rā nā roto i te tahi mau ra’au.


Fa’ahōhonura’a

I muri mai i taua taime ta’otora’a o te ma’i, 10% o te rahira’a o te mau ta’ata ma’i e ro’ohia i te tūto’o ‘ia au i tō rātou matahiti ‘e tō rātou pārurura’a tino. E parauhia te tūto’o. tē vai ra te tūto’o māhāhā, tūto’o ivi, mapē…’aore rā i te mau vāhi ato’a. Te tūto’o o te ‘arapo’a ‘e te tūto’o māhāhā noa te pe’e.


E ma’i pe’e

E pe’e teie ma’i nā roto i te hutira’a aho mai te peu ‘ua pāpū te ma’i.


Tei roto te iroiro i te mau papepapera’a i roto i te ihu o te ta’ata ma’i. ‘ia hota ana’e, ‘ia paraparau, ‘ia tihe ana’e ‘oia, e pata atu ‘ōna i teie mau papepape i ni’a iho i te mau ta’ata.


Tei raro tōna fāito pe’e i te mau ma’i mai te hāpu ‘e te ma’i pu’upu’u : e pe’e te ma’i mai te peu e fa’aea māoro i piha’i iho i te ta’ata ma’i, i roto ānei i te hō’ē fare ‘aore rā i roto i te pere’o’o.


Tei te huru ato’e i te fāito o te pe’era’a ‘e te māorora’a (tau hora noa ‘ua nava’i).


Te mau tāpa’o ‘e te rapa’aura’a

E’ere i te mea pāpū roa te mau tāpa’o : e fiva ānei, te pāraraira’a ānei, te tahera’a ānei te hou i te pō. E rave rahi mau tāpa’o. Te tāpa’o pinepine rā e ‘itehia, te hota māorara’a īa.


Mai te peu e’ita e rapa’auhia, e pohe īa tō muri mai.

E rave rahi mau rapa’aura’a e vai ra. E horo’ahia te mau ra’au tūpohe iroiro.

‘a ara maita’i, e rapa’aura’a māoro, e tītauhia ‘ia rave maita’i, i reira e tano ai !Mai te peu ē ‘aita, e’ita īa te ra’au e tano fa’ahou.




OraRoa
bottom of page